logo mali bijeli okvir.fw

Osnovne informacije

DATUM PROGLAŠENJA ZAŠTIĆENOG PODRUČJA:  19. listopada 1949.

NAJVIŠI VRHOVI:  Vaganski vrh 1 757 m/nv, Sveto brdo 1 753 m/nv

ŽUPANIJE: Zadarska  (64 km2) i Ličko-Senjska  (31 km2)

GRAD: Gospić 

OPĆINE: Starigrad i Lovinac 

MEĐUNARODNA ZAŠTITA:

Rezervat biosfere planina Velebit (UNESCO MaB) 10. veljače 1978.

Ekološka mreža NATURA 2000, 1.12.2014.

UNESCO-ov Popis Svjetske baštine, 7. srpnja 2017.

Više

 

Špilja „Manita peć“

 MG 5015Manita pec

Manita peć je jedina špilja na prostoru Parka koja je otvorena i uređena za posjet. Svojom prostranošću i ljepotom ukrasa oduševljava posjetitelje još od davne 1937. godine, kada je nakon uređenja staze započelo njeno posjećivanje. Ulaz u špilju nalazi se na 570 m nadmorske visine, a uspon od parkirališta u Velikoj Paklenici do nje traje oko sat i pol.

Više

Planinarske staze

Planinarski dom Šime Sorić meni module

Pješačenje je jedini način da stvarno upoznate Paklenicu. Na području Parka postoji 150-200 km staza i putova, od turističkih, koji iz kanjona Velike Paklenice vode do špilje Manite peći, šumarske kuće „Lugarnice“ i planinarskog doma, do planinarskih koji vode do najviših velebitskih vrhova. Putovi u Parku obilježeni su tablama i markirani planinarskim oznakama.

Više

 

DSC 6311

Penjalište

Nacionalni park Paklenica je najznačajniji hrvatski penjački centar, poznat i izvan granica Hrvatske. Posebnu draž ovom penjalištu daje i blizina morske obale, pa je Paklenička rivijera idealno mjesto za kombinaciju penjanja i sportova na vodi.Danas na pakleničkom penjalištu, koje je uređeno u karbonatnim stijenama,  postoji oko 500 opremljenih i uređenih smjerova različitih težina i dužina (ocjene od 3 do 8b+), pa svaki penjač može pronaći ponešto za svoj užitak. 

Više

X
       Specific WH EN bossen Positief

Biljni svijet

Bogatstvo biljnog svijeta očituje se u popisu od do sada 1000 zabilježenih biljnih vrsta i podvrsta, od čega je 79 endemičnih. Velika raznolikost, prisustvo reliktnih, endemičnih, rijetkih, zakonom zaštićenih vrsta, od kojih se veliki broj nalazi u Crvenoj knjizi biljnih vrsta RH i na IUCN-ovoj Crvenoj listi ugroženih biljnih vrsta, svrstava Park u floristički izuzetno vrijedno područje ne samo u Hrvatskoj nego u Europi i svijetu. U flori Parka prevladavaju sljedeće porodice: glavočike (Asteraceae) i (Cichoriaceae), trave (Poaceae), lepirnjače (Fabaceae), usnače (Lamiaceae), ružovke (Rosaceae) i karanfili (Caryophyllaceae).

Trošenjem i lomljenjem stijena pod utjecajem sunca, leda, vode i temperature, ispod strmih grebena i vrhova, kakvi su primjerice Buljma ili Vaganski vrh, razvijaju se točila ili sipari. Na ovakvim krškim staništima može se održati samo mali broj vrsta jer je podloga rahla, pomična, a lomljeno stijenje različite veličine. Na točilima rastu mnoge endemične biljke kao što su kitajbelov pakujac (Aquilegia kitaibelii), malijevo devesilje (Seseli malyi), tercijarni relikt lanilist (Linaria alpina) i široko rasprostranjena šuškavica (Paronychia kapela).


Kitajbelov pakujac Aquilegia kitaibelii Columbine OBRADAKitajbelov pakujac (Aquilegia kitaibelii)

Pukotine stijena imaju specifične mikroklimatske uvjete koji su mnogim biljkama omogućili da prežive nepovoljno razdoblje posljednje oledbe. Zbog toga na ovakvim krškim staništima nalazimo veliki broj endemičnih i reliktnih vrsta. Neke od njih su prozorski zvončić (Campanula fenestrellata), hrvatski zvončić (Campanula cochleariifolia), valdštajnov zvončić (Campanula waldsteiniana) i okrugolisna pjeskarica (Arenaria orbicularis), kojoj su centar rasprostranjenja kanjoni Velike i Male Paklenice, a lokalizirano raste i na drugim lokalitetima u Hrvatskoj no nigdje drugdje na svijetu.

campanula fenestrellataProzorski zvončić (Campanula fenestrellata) 

IMG 9397Arenariaorbicularis

 

 

Pjeskarica (Arenaria orbicularis)

Kamenjari i stijene obrasli su rijetkim i ugroženim vrstama poput tulipana (Tulipa sylvestris), planinskog likovca (Daphne alpina), gromotulja (Globularia cordiifolia), krkavine (Rhamnus intermedia) i presličice (Muscari botryoides).

U dolcima gdje se dugo zadržava snijeg razvijaju se zajednice koje po bogatstvu vrsta i šarenilu cvijeća čine najljepše biljne formacije Nacionalnog parka Paklenica. Ondje su osobito brojni narančasti i žuti kranjski ljiljani (Lilium carniolicum), majčina dušica (Thymus sp.), veliki lisjak (Astrantia major), mahunka (Biscutella laevigata). U nižim dijelovima Parka na Velikim i Malim Močilima nalaze se vlažne livade koje su u proljeće bogate orhidejama.


DSC 9252D 4 6 2017Bosanski ljiljan (Lilium carniolicum ssp. bosnicacum)

Kao raritet ističemo gospinu papučicu (Cypripedium calceolus), jednu od najljepših europskih orhideja, koja raste uz šumske rubove.


Gospina papučica (Cypripedium calceolus)

Image

Javna ustanova Nacionalni park Paklenica
Dr. Franje Tuđmana 14a
HR - 23244 Starigrad-Paklenica

Tel: +385 (0) 23 369 155, 369 202 (Uprava)
      +385 (0) 23 369 452 (Kamp "Nacionalni park")
      +385 (0) 23 369 803 (Ulaz 1 Velika Paklenica)


E-mail:
np-paklenica@paklenica.hr
prezentacija@paklenica.hr (info)

OIB: 24913665146
IBAN: HR0824070001100579272, OTP banka

Image

IZJAVA O ZAŠTITI PRIVATNOSTI I SIGURNOSTI OSOBNIH PODATAKA