Redovni termini za razgled špilje Manite peći su:
Travanj - subotom od 10,00 do 13,00 sati
Svibanj, lipanj, listopad - ponedjeljkom, srijedom i subotom od 10,00 do 13,00 sati
Srpanj, kolovoz, rujan - svaki dan od 10,00 do 13,00 sati
UPUTE ZA POSJETITELJE:
Ukoliko se odlučite posjetiti Manitu peć, u njoj ćete provesti oko 30 minuta u pratnji vodiča i upoznati mnoge tajne tog zanimljivog podzemnog svijeta. Temperatura u špilji cijele godine kreće se oko 9°C, pa vam preporučujemo da u toplijem dijelu godine ponesete odgovarajuću odjeću. Obilazak špilje je moguć samo u pratnji vodiča. Ako sa sobom vodite psa, molimo da uzmete u obzir da će vas on zbog osjetljivog špiljskog ekosustava te obilaska u grupi morati pričekati ispred špilje. Obilazak se naplaćuje, a ulaznice kupujete ispred špilje. Naplata se vrši isključivo gotovinom.
Informacije o špilji
Manita peć je jedina špilja na prostoru Parka koja je otvorena i uređena za posjet. Svojom prostranošću i ljepotom ukrasa oduševljava posjetitelje još od davne 1937. godine, kada je nakon uređenja staze započelo njeno posjećivanje. Ulaz u špilju nalazi se na 570 m nadmorske visine, a uspon od parkirališta u Velikoj Paklenici do nje traje oko sat i pol.
Špilja obiluje špiljskim ukrasima ili sigama. Oni se razlikuju prema obliku i načinu postanka. Najčešći tipovi siga koje možete vidjeti u Manitoj peći su stalagmiti, stalaktiti, sigasti stupovi (stalagnati) i špiljske kamenice (kaskade). Neki od tih ukrasa dobili su imena po svojim zanimljivim oblicima, primjerice kaciga, orgulje i vještica.
Špilja Manita peć odlikuje se i bogatstvom podzemne faune. U špilji možete zapaziti razne vrste šišmiša, a dosadašnjim istraživanjima ukupno su utvrđene i 52 svojte beskralješnjaka od čega je 20 svojti pravih špiljskih životinja. One su se prilagodile podzemnom okolišu i obično ne mogu preživjeti izvan špilja. Karakterizira ih nedostatak pigmenta i organa vida, ali imaju razvijena druga osjetila (miris, okus, dodir). Manitu peć su istraživali i u njoj sakupljali faunu mnogobrojni poznati europski biospeleolozi. Rezultat toga je otkriće novih vrsta, kao što je lažištipavac Chthonius radjai i račić Bogidiella sketi
„Vještica“ iz Manite peći
