Počeci penjanja u Paklenici sežu u davnu 1938. godinu, a prvi pokušaj uspona na Anića kuk nažalost je završio tragično po Dragutina Brahma zvanog Raca. Pravcem koji je Brahm zamislio, 1940. godine popeli su se Marijan Dragman i Slavo Brezovečki, te su ga njemu u spomen nazvali Brahmov smjer.
Dragutin Brahm (Zagreb, 26. kolovoza 1909. – Starigrad 27. lipnja 1938.) bio je član AO HPD „Velebit“, a prije pogibije u stijeni Anića kuka uspješno se okušao u Sjevernoj triglavskoj stijeni i uspeo se na Grossglockner.
Brahmov smjer – prvi smjer ispenjan u Paklenici
Tijekom drugog svjetskog rata i poslijeratnih godina u Paklenicu se nije moglo ući, tek 1955. godine ponovo započinju alpinističke aktivnosti u Paklenici, mahom hrvatskih penjača.
Pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća ispenjani su mnogi klasični smjerovi u Anića među kojima su najpoznatiji Mosoraški, Velebitaški i Klin.
M – Mosoraški smjer (ocjena V°) – 17. 7. 1957. članovi AO „Mosor“iz Splita: Boris Kulić i Boris Kambić, prema legendi ispenjali su smjer s užetima što su ih odvezali „materama“ sa sušila i s nekoliko klinova iz kućne radinosti.
V – Velebitaški smjer (ocjena VI°) – 4. i 5. 10. 1961. članovi PDS „Velebit“ iz Zagreba: Nedjeljko Jakić, Matija Mlinac i Davor Ribarović.
K – Smjer Klin (ocjena VI°) – 4. – 8.-10. 1966. Miroslav Pleško, Stanislav Gilić i Nedjeljko Jakić – uspon je trajao pet dana.
1959. godine u Paklenici je po prvi put održan prvosvibanjski skup alpinista, a penjački logor je bio na Anića luci
Članovi PDS „Velebit“ Marijan Čepelak i Borislav Aleraj u razdoblju od 26. 04. do 03. 05. 1973. savladavaju Brid klina u Anića kuku. Bio je to do tada najviši domet tehničkog penjanja u Hrvatskoj (A3, A4) i rekord u trajanju uspona – čak 8 dana!
Sedamdesetih godina nastupa nova faza u Paklenici, sve je veća prisutnost slovenskih penjača. Među njima se posebno ističe Franc Knez, koji je u Paklenici ispenjao 40-ak smjerova koji i danas spadaju među najteže (Kača 6a+).
Slovenski penjači su zaslužni i za najteže hrvatske tehničke smjerove ispenjanje u Paklenici krajem 80-ih. Najznačajniji su Spomin, A2 (S. Karo, J. Jeglič, F. Knez), Tango Vertikal , A3 (S. Karo, S. Škarja) i Jogananda, A4 ( M. Praprotnik, M. Ravhekar).
1990.g. Paklenicu su posjetili braća Remy, švicarski penjači koji penju dva lijepa teška smjera: Rajna i Welcome.
Posljednja dva desetljeća sve je popularnije sportsko penjanje, a među novim smjerovima prevladavaju kratki sportski smjerovi. Ipak uređen je i cijeli niz lijepih i dobro opremljenih dugih smjerova u gotovo svim stijenama Paklenice.
