logo mali bijeli okvir.fw

Osnovne informacije

DATUM PROGLAŠENJA ZAŠTIĆENOG PODRUČJA:  19. listopada 1949.

NAJVIŠI VRHOVI:  Vaganski vrh 1 757 m/nv, Sveto brdo 1 753 m/nv

ŽUPANIJE: Zadarska  (64 km2) i Ličko-Senjska  (31 km2)

GRAD: Gospić 

OPĆINE: Starigrad i Lovinac 

MEĐUNARODNA ZAŠTITA:

Rezervat biosfere planina Velebit (UNESCO MaB) 10. veljače 1978.

Ekološka mreža NATURA 2000, 1.12.2014.

UNESCO-ov Popis Svjetske baštine, 7. srpnja 2017.

Više

 

Špilja „Manita peć“

 MG 5015Manita pec

Manita peć je jedina špilja na prostoru Parka koja je otvorena i uređena za posjet. Svojom prostranošću i ljepotom ukrasa oduševljava posjetitelje još od davne 1937. godine, kada je nakon uređenja staze započelo njeno posjećivanje. Ulaz u špilju nalazi se na 570 m nadmorske visine, a uspon od parkirališta u Velikoj Paklenici do nje traje oko sat i pol.

Više

Planinarske staze

Planinarski dom Šime Sorić meni module

Pješačenje je jedini način da stvarno upoznate Paklenicu. Na području Parka postoji 150-200 km staza i putova, od turističkih, koji iz kanjona Velike Paklenice vode do špilje Manite peći, šumarske kuće „Lugarnice“ i planinarskog doma, do planinarskih koji vode do najviših velebitskih vrhova. Putovi u Parku obilježeni su tablama i markirani planinarskim oznakama.

Više

 

DSC 6311

Penjalište

Nacionalni park Paklenica je najznačajniji hrvatski penjački centar, poznat i izvan granica Hrvatske. Posebnu draž ovom penjalištu daje i blizina morske obale, pa je Paklenička rivijera idealno mjesto za kombinaciju penjanja i sportova na vodi.Danas na pakleničkom penjalištu, koje je uređeno u karbonatnim stijenama,  postoji oko 500 opremljenih i uređenih smjerova različitih težina i dužina (ocjene od 3 do 8b+), pa svaki penjač može pronaći ponešto za svoj užitak. 

Više

X
       Specific WH EN bossen Positief

Rezervat biosfere Planina Velebit

MAB Program, UNESCO (UNESCO-ov Program Čovjek i biosfera)

Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO) pokrenula je Program 'Čovjek i biosfera' (Man and the Biosphere Programme) još 1970. godine, kao međuvladin znanstveni program koji ističe važnost uspostave ravnoteže između očuvanja bioraznolikosti s jedne strane i razvojnih potreba lokalne zajednice s druge strane. U sklopu ovog Programa, 1974. godine je počela uspostava svjetske mreže područja koja predstavljaju glavne ekološke sustave na Zemlji, unutar kojih se štiti genetska raznolikost kao preduvjet biološke raznolikosti, te gdje se provode istraživanja ekoloških sustava, praćenje njihova stanja i edukacija.

Pojedina područja ove mreže nazivamo rezervatima biosfere, kao međunarodno priznatim područjima unutar UNESCO-ovog MAB Programa koji promoviraju rješenja za skladan odnos između zaštite biološke raznolikosti i njenog održivog korištenja, kroz ispunjavanje tri osnovne funkcije rezervata biosfere:
- zaštitnu funkciju - doprinose očuvanju krajobraza, ekoloških sustava, vrsta i genetske varijabilnosti;
- razvojnu funkciju - potiču ekonomski i društveni razvoj koji je socio-kulturno i ekološki održiv;
- logističku funkciju - osiguravaju podršku istraživanju, praćenju stanja, edukaciji i razmjeni informacija o zaštiti i održivom razvoju na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini.

Planina Velebit je naš prvi rezervat biosfere proglašen 1978. godine netom nakon uspostave svjetske mreže rezervata biosfere.
2012. godine proglašen je i naš drugi rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav, koji je prekograničan između Hrvatske i Mađarske.

Treba znati da pojam ‘rezervat biosfere’ ne znači strogu zaštitu područja, već je to naziv koncepta upravljanja područjem, prema kojem postoje tri zone:
- područje jezgre,
- zaštitna zona i
- prijelazno područje.
Područje jezgre mora biti zakonom zaštićeno, sadrži ekološki najvrjednija područja te je namijenjeno znanstvenim istraživanjima i praćenju stanja (područja unutar nacionalnih parkova, strogih i posebnih rezervata).
Zaštitna zona okružuje područje jezgre te mora biti jasno razgraničena (područje Parka prirode Velebit). Ono štiti područje jezgre od nepovoljnog utjecaja, te se u njemu mogu odvijati samo aktivnosti usklađene s ciljevima zaštite (uglavnom održivi turizam, te poljoprivredno i šumsko gospodarenje uz primjenu mjera zaštite).
Prijelazno područje čine pretežito naseljena područja uz zaštitnu zonu u kojima se provode edukacijske aktivnosti te promiče održivi razvoj u sklopu gospodarskog razvoja.


Brojne su koristi od proglašenja rezervata biosfere. Koncept rezervata biosfere može se koristiti kao okvir za usmjeravanje i jačanje projekata kojima se poboljšava život ljudi i osigurava održivost okoliša. UNESCO-ovo priznanje može istaknuti i nagraditi takve pojedinačne napore. Oznaka rezervata biosfere može podići svijest lokalnog stanovništva i vlasti o zaštiti okoliša u sklopu razvoja. Ono može pomoći privući dodatna sredstva iz različitih izvora. Na nacionalnoj razini, rezervat biosfere može poslužiti kao pilot područje ili "mjesto učenja" za istraživanje i demonstriranje pristupa u zaštiti i održivom razvoju, te njihovu primjenu na drugim područjima.

Program MAB je među prvima u svijetu isticao važnost uspostave ravnoteže između očuvanja biološke raznolikosti s jedne strane i razvojnih potreba lokalne zajednice s druge strane, zbog čega je i podržan od strane Svjetskog kongresa parkova, a danas uvelike doprinosi i primjeni Konvencije o biološkoj raznolikosti, te UN-ovim Milenijskim ciljevima razvoja.

BROŠURA 
KARTA

Image

Javna ustanova Nacionalni park Paklenica
Dr. Franje Tuđmana 14a
HR - 23244 Starigrad-Paklenica

Tel: +385 (0) 23 369 155, 369 202 (Uprava)
      +385 (0) 23 369 452 (Kamp "Nacionalni park")
      +385 (0) 23 369 803 (Ulaz 1 Velika Paklenica)


E-mail:
np-paklenica@paklenica.hr
prezentacija@paklenica.hr (info)

OIB: 24913665146
IBAN: HR0824070001100579272, OTP banka

Image

IZJAVA O ZAŠTITI PRIVATNOSTI I SIGURNOSTI OSOBNIH PODATAKA