Šume

Na području Nacionalnog parka Paklenica  koje zauzima ukupnu površinu 95 km2 razlikuje se 7 šumskih zajednica. Raznolikost šumskog pokrova na relativno malom prostoru uvjetovao je širok raspon nadmorskih visina (20-1757m/nv), kao i razlike u geološkoj podlozi te prisutnost stalnih i povremenih tokova u pojedinim dijelovima Parka.

DSC 1555

Na najvišim vrhovima Nacionalnog parka, proteže se šumska zajednica klekovine bora krivulja s kozlokrvinom (Lonicero-Pinetum mugi). To je najkompaktnija i površinom najveća šuma pod klekovinom bora u Hrvatskoj.
Zanimljiv prizor pruža zajednica pretplaninske bukove šume s kopljastom paprati (Polysticho lonchitis-Fagetum) na nadmorskoj visini iznad 1450 m. Zbog duljeg zadržavanja snijega i izrazito strmih padina na kojima rastu, stabla bukve su u donjem dijelu iskrivljena.
Na kiseloj podlozi koju trošenjem daju stari kvarcni klastiti razvila se šuma bukve s bjelkastom bekicom (Luzulo-Fagetum), u čijem sastavu od zeljastih biljaka prevladava trava bekica (Luzula sp.). U njima nema grmlja već je na tlu sloj mahovina radi čega djeluju prozračno, a mahovina osigurava vlagu bogatoj fauni tla.
Stalni i povremeni vodotoci na području Paklenice doprinijeli su razvoju zajednice šume bukve s velikom mrtvom koprivom (Lamio orvale-Fagetum). Ta se šumska zajednica prostire zapadno od planinarskog doma duž toka potoka Brezimenjače te istočno od Planinarskog doma preko Klimente.

DSC 9976

Nacionalni park Paklenica svoj poseban status duguje šumi crnog bora koja raste na skeletnim i suhim tlima. Zona šume crnog bora s dunjaricom (Cotoneastro-Pinetum nigrae) prostire se na 700 do 1200 m/nv. Crni bor (Pinus nigra) preferira nešto kiseliju podlogu no što daje vapnenačka podloga u velikom dijelu Parka, pa najljepše šume crnog bora možemo naći na dolomitnoj podlozi. Gotovo redovito uz crni bor u sloju prizemnog raslinja raste i crnjuša (Erica carnea) koja cvate rano u ožujku, pa su šume crnog bora posebno atraktivne krajem zime.

DSC 6876

Na nižim nadmorskim visinama, na vapnenačkoj podlozi dolaze dvije šumske zajednice šuma i šikara hrasta medunca i bijeloga graba (Querco-Carpinetum orientalis) te šuma i šikara crnoga graba s jesenskom šašikom (Seslerio autumnalis-Ostryetum).

U šumama Nacionalnog parka Paklenica svoj su životni prostor našle brojne životinjske vrste od primjerice mrava (Formicidae) kojih na području Parka razlikujemo 42 vrste, velikih sisavaca poput medvjeda (Ursus arctos), jelena (Cervus elaphus), srna (Capreolus capreolus), vuka (Canis lupus), ostalih sisavaca poput kuna (Martes foina), lasica (Mustela nivalis), jazavca (Meles meles), lisica (Vulpes vulpes) te divljih svinja (Sus scrofa) čije djelovanje lako možemo prepoznati uz glavnu stazu zimi kada kopaju tlo u potrazi za lukovicama i korijenjem. U šumama Paklenice česti su i puhovi, vjeverice (Sciurus vulgaris). Šišmiši su također brojni u bukovim šumama čija im šuplja debla često služe kao skrovišta.