Kulturna i prirodna baština svrstava se u neprocjenjiva i nezamjenjiva dobra, ne samo svake pojedine zemlje već i cjelokupnog čovječanstva. Gubitak bilo kojeg od tih dobara neprocjenjive vrijednosti zbog propadanja ili nestajanja, znači osiromašenje baštine svih naroda svijeta. Dijelovi te baštine, zbog svojih iznimnih osobina, mogu se smatrati dobrima "iznimne univerzalne vrijednosti" i kao takovi zavređuju posebnu zaštitu od opasnosti koje im sve više prijete.
Proglašenjem i upisom na Popis svjetske baštine 2017. godine, bukove šume na području Nacionalnog parka Paklenica i Nacionalnog parka Sjeverni Velebit pripadaju svjetski značajnim lokalitetima.
UNESCO je organizacija koja je zamisao o potrebi očuvanja svjetske prirodne i kulturne baštine počela provoditi od 1972. godine kada je usvojena Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine. Svrha je Konvencije da identificira, štiti, čuva, prezentira i predaje budućim generacijama kulturnu i prirodnu baštinu iznimne univerzalne vrijednosti. Jedan od najvažnijih instrumenata Konvencije je je uvrštavanje dobara na UNESCO-ov Popis Svjetske baštine. Glavni kriterij za uvrštavanje na Popis prirodne baštine je da dobro ima iznimne univerzalne vrijednost po jednom od 4 kriterija:
- područja iznimne prirodne ljepote i estetskog značaja
- područja koja predstavljaju važne etape povijesti našeg planeta, značajne geološke procese i imaju značajne geomorfološke i fiziografske karakteristike
- područja koja predstavljaju primjer ekoloških i bioloških procesa u evoluciji
- područja koja su najznačajnija prirodna staništa za očuvanje biološke raznolikosti in situ
Bukove šume Nacionalnog parka Paklenica i Nacionalnog Parka Sjeverni Velebit uvrštene su 7. srpnja 2017. godine na UNESCO-v Popis svjetske baštine te zajedno s bukovim šumama Albanije, Austrije, Belgije, Bugarske, Italije, Njemačke, Rumunjske, Slovačke, Slovenije, Španjolske i Ukrajine, sačinjavaju cjelinu „Bukove prašume i izvorne bukove šume Karpata i ostalih regija Europe". Za uvrštenje na UNESCO-v Popis svjetske baštine kao hrvatski predstavnici izvornih bukovih šuma, odabrane su dvije cjeline, jedna unutar granica NP Paklenica (Suva draga-Klimenta i Oglavinovac-Javornik) i druga cjelina unutar granica NP Sjeverni Velebit (Rožanski i Hajdučki kukovi).
Bukove šume Nacionalnih parkova Paklenica i Sjeverni Velebit predstavljaju iznimno očuvane nenarušene šumske ekosustave kojima je dugogodišnja zaštita osigurala izvornost i cjelovitost. Vrijedan su dio izvornih bukovih Europe i važno su utočište brojnim vrstama, od kojih su neke, poput medvjeda, risa, vuka, djetlovki, jelenka, strizibuba, te božikovine, božura ili šumskih orhideja, ugrožene na svjetskoj razini.
Bukva je jedna od najvažnijih vrsta u šumama listača umjerenog pojasa. Predstavlja izvanredan primjer ponovnog osvajanja prostora i razvoja šumskih zajednica nakon posljednje glacijacije, duž cijelog područja Europe, pod različitim ekološkim uvjetima (klimatski i geografski) kroz relativno kratko vrijeme. To je proces koji traje i danas.
Razvojem civilizacije i kultiviranjem šumskih površina, diljem Europe nestale su značajne šumske površine pa tako i bukove šume. Mnogim bukovim šumama koje još postoje se gospodari pa je njihova izvornost narušena. Procjenjuje se da su bukove prašume, prije ljudske intervencije u Europi zauzimale 91.000.000 hektara. Danas izvorne bukove zauzimaju površinu od svega 90.000 hektara. Jedini primjeri izvornih bukovih šuma koji se još mogu istraživati zbog svoje netaknutosti i iskonske očuvanosti, ograničeni su na relativno mala područja pa se nametnula potreba objedinjavanja tih ostataka diljem Europe pod jedno prirodno dobro i s jednim ciljem, a to je zajednička briga o njima.
O prekograničnom dobru „Bukove prašume i izvorne bukove šume Karpata i ostalih regija Europe“ zajedno brine 18 država na čijem se području nalaze pojedine komponente kroz redovne sastanke i razvoje zajedničkih projekata te upravljačkih dokumenata. Više o komponentama Dobra dostupno je na sljedećoj poveznici: Europske bukove šume.
UNESCO-ovo Serijsko Dobro Svjetske baštine “Bukove prašume i izvorne bukove šume Karpata i ostalih regija Europe” 2021. godine prošireno je sa 6 novih država članica (Bosna i Hercegovina, Češka, Francuska, Poljska, Sjeverna Makedonija i Švicarska). Ovim proširenjem dodano je, i umreženo s ostalima, 15 novih zaštićenih područja, a moguće je da će u skoroj budućnosti slijediti i dodavanje još vrijednih šumskih područja. Cijelo Dobro Svjetske baštine sadrži svega nekoliko preostalih Europskih prašuma i stoljetne Europske bukove šume, koje su opstale gotovo neizmjenjene do danas.
Ovo serijsko Dobro trenutno je najveće serijsko dobro UNESCO-ove Svjetske baštine. S 94 lokaliteta u 18 država, jedino je dobro Svjetske baštine koje povezuje toliko mnogo komponenti. Unutar navedenog Dobra nalaze se područja iz Albanije, Austrije, Belgije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Francuske, Njemačke, Italije, Hrvatske, Češke, Poljske, Rumunjske, Sjeverne Makedonije, Slovačke, Slovenije, Španjolske, Švicarske i Ukrajine. To zahtjeva prekograničnu suradnju i ilustrira blisku povezanost bukovih šuma s Europskom kulturom.
