Ove godine obilježava se Međunarodna godina speleoloških objekata i krša/ International Year of Caves and Karst 2021.
Zbog trenutne situacije otvaranje možete pratiti online 26.1.2021. godine u 15:00 CET na: https://www.14dd5266c70789bdc806364df4586335-gdprlock/channel/UCzSiErLj5x6viNbvAdehDvA.
Više o Međunarodnoj godini speleoloških objekata i krša te o aktivnostima možete pronaći na stranici: http://iyck2021.org/
Zanimljivu brošuru o podzemnom kršu možete pogledati na: http://iyck2021.org/wp-content/uploads/2020/11/IYCK-Leaflet-HR.pdf
Međunarodna godina speleoloških objekata i krša međunarodni je projekt čiji je cilj podučiti javnost o njihovim prirodnim i kulturnim vrijednostima. Organizira ga Međunarodna speleološka unija (UIS), međunarodna organizacija za istraživanje, proučavanje i zaštitu speleoloških objekata i krša koju čini 55 zemalja članica, a među njima i Hrvatska. Više od 100 nacionalnih i međunarodnih organizacija partneri su UIS-a u Međunarodnoj godini, a među njima je i Hrvatski speleološki savez.
Nacionalni park Paklenica obiluje brojnim krškim reljefnim oblicima, među kojima su vrlo značajni podzemni oblici, špilje i jame. Speleološki objekti kao podzemni krški fenomeni Nacionalnog parka Paklenica predstavljaju jednu od njegovih temeljnih prirodnih vrijednosti.
Na području Parka dosad je obrađeno 115 speleoloških objekata, špilja i jama. Najdublja jama je Ponor na Bunovcu duboka 534 m, još uvijek i jedna od najdubljih jama u Hrvatskoj (nalazi se na 14. mjestu po dubini). Svojom dubinom još se ističe Kaverna u Crljenom kuku dubine 152 m, a značajna je i zbog dimenzije dvorane, koja ima promjer od preko 100 m i svrstava se u red najvećih podzemnih šupljina u našem kršu. Posebno je atraktivna Jama lijepih fosila dubine 103 m, zbog velikih nakupina fosilnih ostataka školjkaša Lithiotis.
Najdulja špilja je Vodarica duga 300 m, dok je Špilja u Zubu Buljme duga 250 m. Špilja Lucinka je 132 m duga, a 51 m visok ulaz u nju jedan je od najvećih špiljskih ulaza na području našeg krša, a iznimnih dimenzija je i njena unutrašnjost.
Manita peć jedan je od najatraktivnijih podzemnih objekata Nacionalnog parka Paklenica bogata špiljskim ukrasima te iznimno raznolikom podzemnom faunom. To je jedini speleološki objekt unutar Nacionalnog parka prilagođen i otvoren za posjećivanje.
Od novijih istraživanja, tijekom posljednje dvije godine provedena su na području Nacionalnog parka Paklenica dva zahtjevna i izuzetno značajna istraživanja, detaljno su snimljeni i istraženi Ponor na Bunovcu (2018.) te Kaverna u Crljenom kuku (2020.).
Ponor na Bunovcu je sa dubinom od 534 m najdublja jama Nacionalnog parka Paklenica i jedan on najznačajnijih speleoloških objekata Dinarskog krša, kako zbog svoje hidrogeološke funkcije tako i zbog vrlo zanimljive geologije. Ponor na Bunovcu je vertikalan i hidrološki aktivan speleološki objekt koji je istraživan u periodu od 1975. do 1977. godine (Speleološki odsjek PDS Velebit). Ponor zauzima značajno mjesto u povijesti hrvatske i europske speleologije budući da je prvi puta sustavno istraživan prije više od 40 godina kada je napredovanje u tako dubokim i složenim objektima bilo izuzetno zahtjevno. U sklopu istraživanja 2018, napravljen je i 3D nacrt Ponora. Detaljna speleološka snimanja i izradu 3D nacrta proveli su istraživači iz Speleološkog društva Velebit i Speleološkog odsjeka PDS Velebit.
Slika 1. Ponor na Bunovcu snimljen 360⁰ kamerom (snimili SD Velebit i SO PDS Velebit)
Kaverna u Crljenom kuku je značajan speleološki objekt Nacionalnog parka Paklenica, sa 152 m dubine je drugi po dubini u Parku. Prva speleološka istraživanja započinje Teo Barišić (Speleološki odsjek PDS Velebit) 1993. godine, a nastavljaju ih Mladen Kuhta i sur. (Speleološki odsjek HPD Željezničar i SK Željezničar 2003.-2005.). U 2020. godini detaljna speleološka snimanja i uzorkovanja materijala iz špilje proveli su istraživači iz Speleološkog društva Velebit i Speleološkog odsjeka PDS Velebit.
Kaverna u Crljenom kuku je speleološki objekt izrazito zanimljive morfologije-uži kanali koji se šire u ogromnu dvoranu, koja dalje ponovno nastavlja užim kanalima i vertikalama. Velika dvorana je izrazito fascinirajuća, što zbog svoje veličine, što zbog stijena koje izgrađuju njene zidove. Koristeći suvremene tehnologije za izradu speleološkog nacrta izrađen je digitalni 3D nacrt Kaverne u Crljenom kuku. Koristeći digitalni model izračunat je volumen velike dvorane i on iznosi 395 686 m3 što predstavlja jednu od najvećih podzemnih dvorana u Hrvatskom kršu.
Slika 2. Usporedba dvorane u Kaverni s dimenzijama Zagrebačke katedrale (izradili: SD Velebit i SO PDS Velebit)
Speleološki objekti (spilje i jame) i krški krajobrazi vrlo su osjetljivi na onečišćenje, prekomjernu upotrebu prirodnih resursa i prostora i loše upravljanje. Jedan od glavnih razloga je slabo poznavanje prirode njihovog nadzemlja i podzemlja.
