Povodom obilježavanja 70. obljetnice proglašenja Nacionalnog parka unutar prezentacijskog centra „Podzemni grad Paklenice“ od 18.9. - 22.9.2019. održan je 25. Međunarodni simpozij o špiljskom medvjedu.
Organizatori simpozija bili su prof. dr. emeritus Gernot Rabeder, Institut za paleontologiju, Sveučilište u Beču, autor preko 350 knjiga i članaka o evoluciji i filogeniji sisavaca, posebno carnivora, rodentea, chiroptera, insectivora, te Nadja Kavcik – Graumann, Sveučilište u Beču, Odjel za kognitivnu biologiju, u suradnji s Javnom ustanovom Nacionalni park Paklenica. Pokrovitelj simpozija bila je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.
Najčešći i jedan od najbolje poznatih i proučenih pleistocenskih fosila europskih špilja je špiljski medvjed (Ursus spelaeus). Na simpoziju je sudjelovalo 47 znanstvenika raznih zemalja koji su kroz predavanja i postere iznijeli rezultate svojih najnovijih paleontoloških istraživanja, konkretno vezanih za špiljskog medvjeda. Teme su bile raznolike, od prikaza terenskih istraživanja špilja Italije, Njemačke, Austrije, Ukrajine, Češke, Slovačke, Francuske, Bosne i Hercegovine do laboratotorijskih istraživanja na polju genetike te još mnogih drugih interesantnih izlaganja vezanih za život i navike špiljskog medvjeda.
Tako je paleontologiju Baraćeve špilje uspješno predstavila Tihana Oštrina, ravnateljica Javne ustanove Rakovica, kroz predavanje koje je pripremio dr.sc. Kazimir Miculinić, s temom „Gornja Baraćeva špilja-od paleontoloških istraživanja do prezentacijskog centra“ s naglaskom na bogatstvo paleo-materijala, a najbrojniji su ostaci špiljskog medvjeda koji će kroz par godina biti jedan od značajnijih izložaka u novom prezentacijskom centru na području Rakovice.
Federica Alberti je u izlaganju „Istraživanje mitohondrijske filogenije špiljskih medvjeda“ objasnila kako je mitohondrijski genom odličan alat za rješavanje filogenetskih kontroverza.
Ivan Ramirez-Pedraza je u temi „Usporedba ishrane špiljskog medvjeda kroz zubnu analizu s različitih područja kasnog pleistocena jugozapadne i centralne Europe“ u kojoj preliminarni rezultati pokazuju sličnosti u ishrani. Uzorci zubiju su karakteristični ishrani omnivora/karnivora današnjeg smeđeg medvjeda te američkog crnog medvjeda.
Znanstvenica iz Češke republike Martina Robličkova prezentirala je rezultate istraživanja fosilnih ostataka faune iz četiri špilje u Moravskom kršu gdje je utvrđen visok stupanj sličnosti u ostacima fosila pronađenih u špiljama u kojima u 93-99 % osteološkog materijala dominira špiljski medvjed.
Izuzetno interesantno predavanje imao je Gabriele Terlat sa Sveučilišta u Ferrari o interakciji čovjek-medvjed za vrijeme srednjeg i gornjeg paleolitika, temeljeno na ostacima kostiju špiljskog medvjeda s područja sjeverne Italije, gdje su vidljivi urezi (cut marks) koji su djelo ljudske ruke.
Michael Hofreiter s Instituta za biokemiju i biologiju iz Njemačke je prezentirao 20 godina istraživanja drevnog DNA špiljskog medvjeda.
Aleš Plichta, sa Sveučilišta u Masaryku, Odjela za geološke znanosti održao je predavanje o morfometriji zubiju pećinskog medvjeda iz špilje Barová u Moravskom kršu.
Bogdan Ridush sa Nacionalnog Sveučilišta Chernivtsi je izložio rezultate istraživanja iz špilje Perlyna (Ukrajinski karpati) u kojoj su pronađene kosti novih vrsta, od kojih su najzanimljivije različite kosti zubiju, članaka, metapodijalnih kostiju triju vrsta medvjeda: U. deningeri, U. arctos suessenbornensis, U. ingressus. Zadnje predavanje održala je Martina Pacher sa Instituta za palaentologiju u Beču o tri špilje u istočnoj Švicarskoj u širem Alpskom kontekstu.
Osim zanimljivih predavanja bili su postavljeni i različiti posteri, i to:
- Pregled istraživanja špiljskih medvjeda u Bosni i Hercegovini, Jasminka Mulaomerovića iz Centra za krš i speleologiju, Sarajevo
- Fosili medvjeđe špilje u Torrenu, Gernota Rabedera iz Instituta za paleontologiju, Sveučilište u Beču
- Izložba koja nikoga neće ostaviti hladnoga! „Safari iz ledenog doba“ u Leobenu, Wilfrieda Rosendahla, Reiss-Engelhorn-Mussen, Mannheim
- Fosili medvjeda iz Hennenkopf špilje, Julia Stockhammer, Institut za paleontologiju, Sveučilište u Beču
- Medvjedi špilje Aze 1, Alain Argant, Sveučilište Aix-Marseille
- Ratovi karnivora: Mogu li sukobi tigrova i medvjeda ukazivati na mogući antagonizam između pećinskih lavova i špiljskih medvjeda, Juraj Gullar, ReconuGullar, Bratislava
- Najraniji zapis modernog smeđeg , medvjeda, Luboš Balko, Odjel za geologiju i paleontologiju, Sveučilište Comenius, Bratislava
- Špilja Schwaiger u blizini Mixnitza, Doris Nagel, Institut za paleontologiju, Sveučilište u Beču
- Srednji i gornji paleolitički ljudski alati i tragovi u pećinama Totesa (Gornja Austrija i Styria), Monika Alscher, Institut za paleontologiju, Sveučilište u Beču
Na simpoziju je bila izložena lubanja špiljskog medvjeda otkrivena 1992. godine na području Nacionalnog parka u špilji Zub Buljme koja je oduševila prisutne znanstvenike. Radi se o lubanji mlade jedinke starosti 3 do 4 godine na kojoj se osim tipične zubne formule uočava i pojava prekobrojnog predkutnjaka (P3). Pojava prekobrojnih predkutnjaka već je opisana u literaturi, a pojavljuje se u manje od 5% jedinki. Pojava te morfološke i anatomske značajke čini opisanu lubanju posebno interesantnom.
Sudionici simpozija su osim zanimljivih predavanja obišli i razne lokalitete u neposrednoj blizini Nacionalnog parka, tako za vrijeme boravka na našem području posjetili špilju Manita peć, Arheološki muzej u Zadru, Pećinski park Grabovaču u Perušiću, te kuću Velebita u Krasnom uz interpretaciju stručnih vodiča.
