dobrodosli de.fw

Wegen seiner einheitlichen natürlichen Gegebenheiten, der außerordentlichen geomorphologischen Formen und der herrlichen Wälder wurde das Gebiet von Velika und Mala Paklenica schon im Jahr 1949 zum Nationalpark erklärt. Der Hauptgrund für die Erklärung dieses Gebiets zum Nationalpark war der Schutz des meist erhaltenen und größten Waldkomplexes auf dem Gebiet von Dalmatien, welcher vom Raubbau gedroht war.

Der Nationalpark erstreckt sich auf der Fläche von 95 km², wo sich die höchsten Gebirgsgipfeln Vaganski vrh (1757 m ü. M.) und Sveto brdo (1753 m ü. M.) befinden. Der Park umfasst das Gebiet der Sturzbäche Velika und Mala Paklenica bzw. deren bekannten Schluchten – senkrecht in den Südhang des Velebit-Gebirges eingeschnitten, sowie die weitere Umgebung. zen- und Tierwelt, attraktive Landschaften und unberührte Natur.

logo mali bijeli okvir.fw

Allgemeine Information

DATUM DER ERKLÄRUNG ZUM SCHUTZGEBIET:  19. Oktober 1949

HÖCHSTE GIPFEL:  Vaganski vrh 1 757 m ü. M., Sveto brdo 1 753 m ü. M.

INTERNATIONALER SCHUTZ:

MAB (Liste des UNESCO - Welterbes) – Biosphärenreservat, 10. Februar 1978.

Natura 2000, 1. December, 2014.

UNESCO Weltkulturerbe, 7. Juli, 2017.

 

"Manita peć" Höhle

 MG 5015Manita pec
Manita peć ist die einzige Höhle auf dem Parkgebiet, welche für Besucher geöffnet und eingerichtet ist. Der großräumige Dom und die Schönheit der Bildungen begeistern die Besucher seit 1937, als der Pfad eingerichtet wurde und die Besuche anfingen. Der Eingang in die Höhle liegt bei 570 m über den Meeresspiegel, und das Heraufsteigen vom Parkplatz in Velika Paklenica dauert etwa eine und halb Stunde.

Mehr

Wanderwege

Planinarski dom Šime Sorić meni module

Der einzige Weg, auf welchen Sie Paklenica wirklich kennenlernen können, ist das Gehen. Auf dem Gebiet des Parks gibt es 150-200 km von Pfaden und Wegen – touristische Pfade und Wege, welche aus der Schlucht von Velika Paklenica bis zu der Höhle Manita peć, der Waldhütte „Lugarnica“ und der Berghütte führen, sowie Wanderwege, welche in die höchsten Gipfel von Velebit führen. Die Wege im Park sind durch Tafeln kennzeichnet und Wegzeichen markiert.

Mehr

 

 

 

 

 DSC 6311

Kletteranlage

Der Nationalpark Paklenica ist das bedeutendste kroatische Kletterzentrum, das auch außerhalb Kroatiens bekannt ist. Der besondere Reiz dieser Kletteranlage ist die Nähe zur Meeresküste, sodass die Paklenica-Riviera der ideale Ort ist, um Kletter- und Wassersportarten zu kombinieren. Heute bestehen im Klettersteig von Paklenica, der von Kalksteinstrukturen gekennzeichnet ist, um die 600 gut markierte und ausgestattete Routen unterschiedlicher Schwierigkeitsstufen und Längen (Bewertungen von 3 bis 8b+), so dass jeder Kletterer etwas für seinen Geschmack finden kann.

Mehr

X
       Specific WH EN bossen Positief

UNESCO-ov Popis Svjetske baštine

Kulturna i prirodna baština svrstava se u neprocjenjiva  i nezamjenjiva dobra, ne samo svake pojedine zemlje već i cjelokupnog čovječanstva. Gubitak bilo kojeg od tih dobara neprocjenjive vrijednosti zbog propadanja ili nestajanja, znači osiromašenje baštine svih naroda svijeta. Dijelovi te baštine, zbog svojih iznimnih osobina, mogu se smatrati dobrima "iznimne univerzalne vrijednosti" i kao takovi zavređuju posebnu zaštitu od opasnosti koje im sve više prijete.

Proglašenjem i upisom na Popis svjetske baštine 2017. godine, bukove šume na području Nacionalnog parka Paklenica i Nacionalnog parka Sjeverni Velebit pripadaju svjetski značajnim lokalitetima. 

UNESCO je organizacija koja je zamisao o potrebi očuvanja svjetske prirodne i kulturne baštine počela provoditi od 1972. godine kada je usvojena Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine. Svrha je Konvencije da identificira, štiti, čuva, prezentira i predaje budućim generacijama kulturnu i prirodnu baštinu iznimne univerzalne vrijednosti. Jedan od najvažnijih instrumenata Konvencije je je uvrštavanje dobara na UNESCO-ov Popis Svjetske baštine. Glavni kriterij za uvrštavanje na Popis prirodne baštine je da dobro ima iznimne univerzalne vrijednost po jednom od 4 kriterija:

- područja iznimne prirodne ljepote i estetskog značaja

- područja koja predstavljaju važne etape povijesti našeg planeta, značajne geološke procese i imaju značajne geomorfološke i fiziografske karakteristike

- područja koja predstavljaju primjer ekoloških i bioloških procesa u evoluciji

- područja koja su najznačajnija prirodna staništa za očuvanje biološke raznolikosti in situ

Bukove šume Nacionalnog parka Paklenica i Nacionalnog Parka Sjeverni Velebit uvrštene su 7. srpnja 2017. godine na UNESCO-v Popis svjetske baštine te zajedno s bukovim šumama Albanije, Austrije, Belgije, Bugarske, Italije, Njemačke, Rumunjske, Slovačke, Slovenije, Španjolske i Ukrajine, sačinjavaju cjelinu Bukove prašume i izvorne bukove šume Karpata i ostalih regija Europe". Za uvrštenje na UNESCO-v Popis svjetske baštine kao hrvatski predstavnici  izvornih bukovih šuma, odabrane su dvije cjeline, jedna unutar granica NP Paklenica (Suva draga-Klimenta i Oglavinovac-Javornik) i druga cjelina unutar granica NP Sjeverni Velebit (Rožanski i Hajdučki kukovi). 

DSC 1329 1

Bukove šume Nacionalnih parkova Paklenica i Sjeverni Velebit predstavljaju iznimno očuvane nenarušene šumske ekosustave kojima je dugogodišnja zaštita osigurala izvornost i cjelovitost. Vrijedan su dio izvornih bukovih Europe i važno su utočište brojnim vrstama, od kojih su neke, poput medvjeda, risa, vuka, djetlovki, jelenka, strizibuba, te božikovine, božura ili šumskih orhideja, ugrožene na svjetskoj razini.

DSC 2510 1

Bukva je jedna od najvažnijih vrsta u šumama listača umjerenog pojasa. Predstavlja izvanredan primjer ponovnog osvajanja prostora i razvoja šumskih zajednica nakon posljednje glacijacije, duž cijelog područja Europe, pod različitim ekološkim uvjetima (klimatski i geografski) kroz relativno kratko vrijeme. To je proces koji  traje i danas.

Razvojem civilizacije i kultiviranjem šumskih površina, diljem Europe nestale su značajne šumske površine pa tako i bukove šume. Mnogim bukovim šumama koje još postoje se gospodari pa je njihova izvornost narušena. Procjenjuje se da su bukove prašume, prije ljudske intervencije u Europi zauzimale 91.000.000 hektara. Danas izvorne bukove zauzimaju površinu od svega 90.000 hektara.  Jedini primjeri izvornih bukovih šuma koji  se još mogu istraživati zbog svoje netaknutosti i iskonske očuvanosti, ograničeni su na relativno mala područja pa se nametnula potreba objedinjavanja tih ostataka diljem Europe pod jedno prirodno dobro i s jednim ciljem, a to je zajednička briga o njima.

O prekograničnom dobru „Bukove prašume i izvorne bukove šume Karpata i ostalih regija Europe“ zajedno brine 18 država na čijem se području nalaze pojedine komponente kroz redovne sastanke i razvoje zajedničkih projekata te upravljačkih dokumenata. Više o komponentama Dobra dostupno je na sljedećoj poveznici: Europske bukove šume

UNESCO-ovo Serijsko Dobro Svjetske baštine “Bukove prašume i izvorne bukove šume Karpata i ostalih regija Europe” 2021. godine prošireno je  sa 6 novih država članica (Bosna i Hercegovina, Češka, Francuska, Poljska, Sjeverna Makedonija i Švicarska). Ovim proširenjem dodano je, i umreženo s ostalima, 15 novih zaštićenih područja, a moguće je da će u skoroj budućnosti slijediti i dodavanje još vrijednih šumskih područja. Cijelo Dobro Svjetske baštine sadrži svega nekoliko preostalih Europskih prašuma i stoljetne Europske bukove šume, koje su opstale gotovo neizmjenjene do danas.

Ovo serijsko Dobro trenutno je najveće serijsko dobro UNESCO-ove Svjetske baštine. S 93 lokaliteta u 18 država, jedino je dobro Svjetske baštine koje povezuje toliko mnogo komponenti. Unutar navedenog Dobra nalaze se područja iz Albanije, Austrije, Belgije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Francuske, Njemačke, Italije, Hrvatske, Češke, Poljske, Rumunjske, Sjeverne Makedonije, Slovačke, Slovenije, Španjolske, Švicarske i Ukrajine. To zahtjeva prekograničnu suradnju i ilustrira blisku povezanost bukovih šuma s Europskom kulturom.

 

 

 

Image

Javna ustanova Nacionalni park Paklenica
Dr. Franje Tuđmana 14a
HR - 23244 Starigrad-Paklenica

Tel.: +385 (0) 23 369 155, 369 202 (Verwaltung)

       +385 (0) 23 369 452 (Camp "Nacionalni park")
       +385 (0) 23 369 803 (Eingang 1 Velika Paklenica)



E-mail:
np-paklenica@paklenica.hr
prezentacija@paklenica.hr (info)

OIB: 24913665146
IBAN: HR0824070001100579272, OTP banka

Image

IZJAVA O ZAŠTITI PRIVATNOSTI I SIGURNOSTI OSOBNIH PODATAKA